MEĐUNARODNA AKCIJA "OLIMP 2024"

 

OLIMP – Skala (2911 mnv), Skolio (2911 mnv), Mytikas (2918 mnv) – 23. i 24. 09. 2024. godine

 

ORGANIZACIJA:	SPK „SOKO“ Cetinje
VODIČ:	Dušan Kaluđerović
BROJ ČLANOVA KOJI SU UČESTVOVALI NA AKCIJI:	21 (Dušan Kaluđerović, Petra Kvesić, Igor Rudović, Milena Vušurović, Zorica Štrbac, Milica Radonjić, Nataša Tatar, Biljana Kojić, Vanja Popović, Saša Radović, Marko Radović, Marko Marković, Zorica Plamenac, Maja Latković, Marija Martinović, Jovana Bošković, Petar Martinović, Mladen Stanišić, Sanja Kaluđerović, Ivana Jovović i Milena Borozan)
START/CILJ:	Prionia 1100mnv/Mytikas 2918mnv
MINIMALNA VISINA:	1100 mnv
MAKSIMALNA VISINA:	2918 mnv
TRASA PLANINARSKE RUTE:	Prionia (stazom E4) – pl.dom „Spilios Agapitos“ – Skala (prevoj) – Skolio (2911mnv) – Kakoskala (greben) – Mytikas (2918 mnv) – staza E4 – pl.dom. – Prionia
DUŽINA STAZE U JEDNOM SMJERU:	Prionia – Spilios Agapitos (10km); Spilios Agapitos – Mytikas (3,5km)
VREMENSKE PRILIKE:	Pretežno sunčano
VRIJEME SA PAUZAMA:	Prionia (parking) – pl.dom „Spilios Agapitos“ (3:30h); „Spilios Agapitos“ – Skala (2h:10’); Skala – Skolio (20’); Skala – Mytikas (1:35h)
KORISNE INFO:	Parking kod Prionie se ne naplaćuje. Staza od Prionie do Skale dio je pješačke trase E4 koja počinje od mjesta Litochoro, te se nastavlja tjesnacom kanjona Enipeas, naviše do Prionie
ZANIMLJIVOSTI:	Planina Olimp je 1938. godine proglašena nacionalnim parkom, dok se kao poseban spomenik prirode našao pod zaštitom UNESCO-a 1983. godine

 

Tekst: Biljana Kojić

U Cetinju, dana 10. 10. 2024. godine.

 

Na samom vrhu planine Olimp, gdje se nebo susreće sa zemljom, iznad oblaka i vjetrova, stanuju moćni bogovi i boginje, čija su djela oblikovala sudbinu ljudi. Na ovoj božanskoj planini, gdje je svaka staza prožeta mitovima, nastala je priča o njihovim neiscrpnim strastima i sukobima, podvizima i slabostima. Olimp je mjesto na kojem se miješaju zloslutna proročanstva, kazne i veličanstvenost. Sa njegovih padina potekla su zavodljiva kazivanja o božanstvima, herojima i njihovim avanturama koja su značajno uticala na formiranje moralnih vrijednosti, umjetničkog izraza i obrazovanja. Olimp predstavlja uzvišenost, snagu i moć. Zbog toga, On jeste snažan simbol božanske ljepote i dominacije koji i danas fascinira svakog ko poželi udahnuti miris prirode u kombinaciji sa opskurnim ukusom grčkih mitova i legendi. Omamljeni božanskim nektarom, obdarenim najvećom vrlinom vina, ne odlojevaju mu ni obični smrtnici, kradući gozbu od Zevsa. Kao da je prokletstvo palo na ljudski rod, zagledani u visine, ljudi žele osjetiti bliskost sa nebeskim, smanjti nepristupačnost i udaljenost bogova od ljudske svakodnevnice i za trenutak osjetiti blagostanje na mjestu gdje su prirodne snage i božanske moći dogovorile sastanak.

 

Daleko od ljudskih mjerila, Olimp kao visoko obitavalište grčkih bogova, već po dostojanstvu svog položaja, davao je osjećaj da je iznad običnog svijeta. S toga je bio mjesto štovanja i rituala, prinošenja žrtve i održavanja festivala i igara u čast bogova, uključujući i Olimpijske igre koje su se prvobitno organizovale u čast vrhovnog boga Zevsa, slaveći ne samo sport, već i zajedništvo i prijateljstvo. Na taj način se vjerovalo da se bogovi mogu umiriti ili privoliti, odnosno da će ljudi ispravnim djelima i ponašanjima steći njihovu naklonost. Pri tome, ni ljudi nisu bili sasvim naivni. Posluživši se hermesovskim lukavstvom i snalažljivošću, redovno su posjećivali planinu iz obrednih i hodočasnih motiva, smjestivši svetilište posvećeno Zevsu, ni niže ni više nego na trećem najvišem vrhu Olimpa, Svetom Antoniju (Agios Antonios 2817 mnv). Arheološki nalazi u vidu starogrčke grnčarije, novčića i žrtvenog pepela, dokaz su stvarnosti koja zaista odgovara, stvarnosti. Išlo se gore zbog vjere, ali i želje, bez da se usude poremetiti red, pa da se iznenada upuste u izazivanju bogova i bez traženja dopuštenja zakorače do samog Panteona. Gospodstvo onih koji se nalaze na najvišim tačkama ostaće bar za neko vrijeme nedostižno. Zazivanjem moći onog ili ovog boga ili boginje, tek 2. avgusta 1913. godine, trojica naizgled običnih smrtnika Grk Hristos Kakalos, te Švajcarci Frederik Bojson i Danijel Bojd Bovi pristupiše najvišem olimpijskom vrhu Mytikasu (2918mnv), domu bogova. Od tog trenutka počinje se odmotavati Arijadnino klupko zamršenih priča i mitova o harmoniji i haosu, mogućem i nemogućem, moći i nemoći ljudi i bogova. Između prolaznost ljudi i besmrtnosti bogova nije moguće vidjeti dodirnu tačku, i zaista je nema kada je riječ o vremenu koje teče, ali ta tačka postoji i nalazi se na vrhu Olimpa, jer ko ga jednom dosegne odatle nosi drugi način mjerenja ljudskog roda. Ljudi su se primakli bogovima i kroz ritual uspona na najviše vrhove Olimpa, noseći u sebi onaj isti osjećaj strahopoštovanja prema volji bogova i natprirodnim silama koji se generacijama prenosio i zadržao jednak intenzitet duboke naklonosti i uvažavanja prema svemu onome što izaziva strah, ali i divljenje i ushićenje. S toga, Olimp ne prestaje da fascinira i inspiriše, a bogovi poput Zevsa, Heliosa, Atine i drugih i dalje se zazivaju i mole za susretljivost i zaštitu, vedro nebo i sunčan dan.

 

Riječ Olimp (gr. O Όλυμπος) tvore riječi όλος” i “λαμπρός”, što znači “onaj koji sjaji” ili “sve svjetleće”, te je Olimp doslovno Svijetla planina. Čudesan sjaj i svjetlost koja ga okružuje, mistična atmosfera oko njega stvaraju specifične vizuelne efekte. Prirodna je to scenografija u kojoj Sunce udarajući u zasniježene ili ogoljene stijenovite gromade odašilje odsjaje, velike svijetleće ploče što im daje naročit sjaj i veličanstvenu ljepotu. A kada vrhovi budu zahvaćeni oblacima i gustom maglom, svijetlost se preobražava u estetsku dramatičnost koja pokreće emotivnu bujicu kod svakog ko se zagleda u njih. Uslijed djelovanja prirodnih i meteroloških fenomena, planini Olimp dodijeljen je i oreol mistične i svete planine koja zaslužuje svoje uzvišeno ime.

 

Izranjajući iz Egejskog mora, uslijeg orografskog komešanja (gr. “ὄρος” - planina i “γράφω” – pisati/opisivati) Olimp se uzduže visoko od nivoa mora, izazivajući svojom snagom i veličinom.  S obale njegovi visovi slijede jedan za drugim, zaklanjajući horizont i naglašavajući osjećaj udaljenosti, gotovo odsustva. Stijenoviti vrhunci Skolio, Mytikas i Stefani uzdižu se impozantno, odajući izgled prestonog trona, omeđenog gustom borovom šumom, ispresjecanom klisurama koje unaokolo raznose odjek i šum poskakivanja vode koja tražeći prolaz, ucrtava sebi put. Reljef Olimpa odlikuje masivan i snažan izgled, te doziva sa tolikom upornošću da nismo imali srca da ne poslušamo.

 

Odlazak za Grčku i uspon na Olimp možemo svrstati u „podsticajni izlet u sunčanija područja ljudskog duha“. A tamo “čini se da sve ima dušu – drveće, kamenje, vino koje pijemo i zemlja po kojoj gazimo. Sve, šefe, apsolutno sve!!!” – kao što jednom ushićeno uzviknu legendarni lik Nikosa Kazandžakisa, neobuzdani Grk Zorba. Putovanje u Grčku jeste posjeta izvoru od kojeg je sve poteklo i razvilo se, povratak kolijevci civilizacije, Odisejeva avantura, doduše znatno kraća od njegove, ali dovoljno podsticajna i sadržajna, dok je uspon na Olimp, bez obzira koji put se penjali njegovim padinama, nešto neizrecivo, možda nalik zadovoljstvu djeteta koje otkriva svijet.

 

Poslijepodne je u Solunu i još se osjeća dah ljeta. Osnovan 315. godine p.n.e, na ili u blizini antičkog grada Therma, ime nosi po Thessalanike, supruzi kralja Kasandra, osnivača grada. Šarenolik je ovo lučki grad, a mi se neizostavno šetamo solunskom promenadom, kao vremenskom linijom koja nas vodi na proputovanje kroz različite epohe, od perioda slavnog vojskovođe Aleksandara III Makedonskog, vizantijskog i osmanskog doba, pa sve do savremene ere i Aristotelovog trga, modernih kafića i restorana, živahnih i prepunih solunske omladine. Da biste u potpunosti doživjeli ambijent, morate uključiti sva čula, te prošetati do boemske Ladadike gdje uz zvuke bouzoukija i tamburice, grčki specijaliteti djeluju još ukusnije.

 

Najzad, uspon na Olimp počinje iz mjesta Prionia na 1100 mnv do kojeg vodi put koji se blago uspinje, malo zavija, uranjajući u šumski krajolik i zelenilo. Već u startu, osjeća se svježina vazduha i mirna ljepota predjela. Od mjesta na kojem se završava asfaltni put i tlo se pretvara u pješačku, šumsku stazu, počinje mitsko putovanje planinara koje nas testira, izaziva i transformiše. Već nakon par desetina metara nailazi se na most nadvijen nad rijekom Enipeas, poznatoj po svojoj slikovitoj ljepoti i mitskom značenju. Prema jednom mitu, Enipeas je bio najzgodniji riječki bog kojeg su željele sve grčke boginje. Drugi mit govori o Enipeasu i njegovoj tirkiznoj vodi kao mjestu gdje se kupala boginja Lito, majka Apolona i Artemide, ali i rijeku u kojoj je Zevs dovodio svoje ljubavnice, napravivši od klanca rijeke, hedonistički raj sa brojnim slapovima, kaskadama i kadama. U koji god mit povjerovali, jedno je sigurno, ljepota i žubor tekuće vode, zahvaćena na padinama planine, između borova i stijenja, za nas je bila ona mitološka rijeka Letha koja je gasila sjećanja. Prešavši most, ostavili smo iza sebe suvišne misli i brige, spremni za nove početke i nastavak pješačenja čudnovatom šumom visokih bukava i borova. Šumska staza, pripitomljena i lagana za koračanje, prati isušeno korito riječice Movrologos. Ono što ne vidimo, zamišljamo kako se nabujala riječica, umnožena pritokama pritoke, tokom proljećnih mjeseci sliva uz strašan huk, pada sa uzvisine u glavnu struju rijeke Enipeas, dok konačno združene ne procure do Egejskog mora, svog glavnog odredišta. Dok koračamo gustom šumom u kojoj svijetlost ulazi u zracima, u daljini se brda penju jedno preko drugog, svako strmije i ogoljenije od prethodnog. Staza se serpentinski uspinje, postajući strmija i zahtjevnija, ali niz za nizom, korakom po korak stižemo do planinarskog doma “Spilios Agapitos”, udubljenog u skutima planine.

 

Planinarski dom “Refuge A” odnosno “Spilios Agapitos” izrastao je na blagoj padini nazvanoj Balkoni (2100mnv). Nosi naziv po inžinjeru koji ga je projektovao, velikom poštovaocu planine Olimp. Osnovan je 1930. godine i od tada je dom planinara koji iz svih krajeva svijeta posjećuju ovu planinu. U ovom domu možete naići na velikodušan prijem, gostoljubivost, uslužnost i efikasnost osoblja. Možda vam u domu neće poslužiti nektar ili ambroziju, hranu koja je bogovima davala besmrtnost, ali planinarski dom nudi sasvim raskošnu ponudu ukusnih jela, pa uživamo u pravim malim gozbama, koje su baš poput onih olimpijskih, dodatno ispunjene smijehom i razgovorom, ali i ponekom raspravom. Sa terase doma bacamo pogled na stjenovite gromade iznad nas koje djeluju nepojamno daleko i nesavladivo. Upravo gore, u tom vječnom saglasju neba i planina, odvija se neprekidan dijalog između mita i stvarnosti. Uz nijanse prve zore, krenućemo u ispitivanje pravih razmjera čudesnih, mitskih priča i preći markantnu liniju razdvajanja između dva tako posebna i različita, ali ne i toliko daleka svijeta, ljudskog i božanskog.

 

Krenuli smo kada je noć počela da se povlači i prvi zraci Sunca probiše kroz tamu, posipajući na okolne stijene pozlaćeni pepeo. Nebo koje iz sunčevog spektra jedino nema zelenu boju koju ostavlja drveću, baca na predio raspršene zrake i čini da svijet izgleda kao da se upravo rodio. Neugasla žudnja da se bude na vrhu Olimpa, gori poput vatre koja sve ogrije i osvijetli. Kako napredujemo prema prevoju Skala, tlo se pretvara u divljinu i ogoljeni kamenjar kojeg Sunce prži, a vrijeme nagriza svojim nevidljivim, tvrdim zubima. Unaokolo vrhovi se gomilaju, a doline padaju poprilično naglo. Po raspločanim stijenama jure divokoze, odražavajući divlji duh i potvrđujući prisustvo same boginje Artemide. Kao da je najveća ljepota stavljena pred oči svakog ko se ispenje na prevoj Skala, odlučujemo se za kratak odmor, kako bi nam se oči navikle na nepregledno prostranstvo, beskrajno plavetnilo neba i mora, nered i slučajnost prirodnih formi. Nepobitno je. Visoko obitava ova božanska planina, kao da direktno izranja iz mora.  Kad se pogleda na niže, strmi obronci Olimpa prosto se survavaju u more, dok oko nas naglo izbijaju stjenoviti vršci trijade Skolio, Mytikas, Stefani, kontrirajući blago zaobljenim i glatkim vrhovima Agios Antonios, Kalogeros, Porfitis Ilias… Impresivna je to slika komplikovane geomorfološke (gr. “geo” – zemlja, “morphe”- oblik i “logos” – nauka) prošlosti, burne poput mitskih priča o sukobima, zavisti, herojskim podvizima i tragičnim sudbinama. Izgleda kao da su sve ove davnašnje priče zatočene u reljefu i dovoljan je samo jedan pogled pa da nanovo ožive.

 

Jedan dio ekipe odlazi do obližnjeg vrha Skolio, oko čijeg naziva ne postoji usaglašeno mišljenje. Možda je najpribližnije istini ono po kojem naziv vrha potiče od stare riječi “skolion” što znači “nakrivljen”. Prav ili nakrivljen, Skolio je dio uzvišenog kamenog sjedišta 12 bogova, doduše njegov najmekši ili baršunasti dio, budući da se do njega najlakše popeti. Mytikas i Stefani centralni su dio trona, svakako teže dostupni, što pojačava njihovu vidljivost i dominantnost u prostoru, i dodatno naglašava status onog ko na njima sjedi, ali i onog ko se na njih ispenje. Sa zapadne strane Skolio uz Mytikas i Stefani tvori i tkz. “Megala Kazania” (“Veliki kazan”), 700m duboko grotlo, nepristupačan i strm prolaz, kojim je najvjerovatnije Hermes putovao između svijeta živih i podzemnog svijeta, prenoseći poruke bogu Hadu, ali i pomažući dušama da pređu rijeku Styx i stignu u Had. Danas vam ne treba Hermes, niti vodič da bi stigli do podzemnog svijeta. Biće dovoljno samo da pokušate spust niz Veliki kazan, uz odsustvo pažnje i vičnosti i očas ste u Hadu. Čini mi se da ni Zevsov tron ili Stefani, nije daleko od Hada, pa ćemo uspon na njega ostaviti za neku sledeću čudesnu priču, a u ovoj nastavljamo penjanje ka Mytikasu, tamo gdje su se Hera, Posejdon, Afrodita i drugi olimpijski bogovi bavili životnijim i vedrijim temama.

 

Mytikas (gr. “μύτη”-nos), najviši vrh Olimpa, sjedište grčkih bogova ili Panteon, superiorno se uzdiže formirajući lijevkastu strukturu, nalik peharu, i zaista jeste nagrada za svakog ko ga dosegne. Snažan utisak ostavlja i strmi greben Kakoskale, djelujući zastrašujuće. Prilazimo mu polako, malo po malo, ne upadamo naglo. Ispod nas je duboka provalija koja izgleda kao da je u nju upao svijet, dobro i zlo, svijetlo i tama. Koračamo po tvrdim naslagama kamenja koje se pritiska jedno uz drugo, formirajući stepenište do vrha. Kretanje dodatno otežavaju klizave stijene istrošene od kiša i vjetrova, ali i od mnogobrojnih koraka svih nas koji tražimo najbezbjedniji put, stisnut između nepravilnih uglova. Ali i takvo, kamenje mami na penjanje. Dan je još uvijek prozračan i vedar i na ovom mjestu mimo svijeta, iznad nas je najviši vrh Mytikas koji uzvišeno stoji na vrhu stepeništa, kao da predsjedava svime. Da li su i bogovi bili poput nas, bića koja pulsiraju, imaju svoje nade i strahove, svoje sumnje, pobjede i poraze, pa nas razumiju i dopuštaju nam da savladamo sve prepreke i popnemo se do vrha, i baš poput njih, budemo iznad svih. Možda je uspjeh ishod beskonačnog zbira slučajnosti ili rezultat djelovanja udruženih božanskih sila, ali svakako jeste i rezultat izuzetne koordinisanosti i sinergije naše grupe.  Sve je tako slično snu, da počinjem da sumnjam u to da sam zaista tu. Zato na “oltar opšte nevjerice” bogovima prilažemo, a sebi za uspomenu obavljamo neizostavan ritual fotografisanja, odnosno hvatanja trajnog trenutka ovog slavnog dana. Naš razdragan duh vrcavosti i punoće života plijeni i prožima prostor na vrhu Olimpa obojenog plavim horizontom, neba i mora i bijelim tonovima koji simbolizuju svijetlost, slobodu i mir. Devet pruga na grčkoj zastavi označavaju devet slogova riječi “sloboda” (gr. “ελευθερια”) kao uzvišene vrijednosti identiteta i nepodređenosti sa kojima se lako poistovjećujemo.

 

Kako se magla hvata za stjenovite obode, odlazimo sa vrha i pripremamo se za spust koji izgleda kao da mu nema kraja. Međutim, izmaglica nas čeka malo niže, provlačeći se kroz visoke stjenovite šiljke, kako bi nam skočila na put i pomutila razdaljinu. Niski oblaci pomažu da se stvori atmosfera netaknutog svijeta gdje možemo da se spuštamo jedino polaganim i obazrivim koracima kako ne bismo uznemirili prvobitnu formaciju i pomjerili ili pokrenuli kakav kamen. Znatno niže, u Prionii, naši koraci imaju zasluženi kraj. Kada svedemo račune dana, možemo reći da zaslužuje pridjev spektakularan. I dalje na Olimpu gori vatra koja svemu daje vječnost i veličanstvenost. Poput Prometeja, ukrašćemo od Zevsa mali plamen božanske vatre da nas obasja i inspiriše, kako bismo kasnije na našim gorama, kraj ogništa prenosili priče o planinarskim podvizima i iskustvima koje su uvijek po svom kazivanju negdje između mita i stvarnosti.

 

Posjetu Grčkoj zaokružujemo obilaskom gradića Kalabaka i manastirima na čudesnim Meteorama. Grčka riječ “Μετεωρα” doslovno znači “lebdjeti u zraku”. I zaista, u plodnoj ravnici Tesalije, najednom i niotkuda izviru rascvjetala stjenovita stabla do 600 metara u vis, rijedak geološki fenomen, sudar prirode i arhitekture, susret sila vjetra i vode sa snagom volje i vjere. Na ovim “lebdećim stijenama” koje se obrušavaju nad ravnicom, tokom srednjeg vijeka izgrađeni su manastirski kompleksi, njih 24, od kojih je danas aktivno šest. Izolovani na zastrašujućim liticama, monasi su u njima pronašli prekomjeran spokoj, primajući sav vjetar u lice i gledajući odozgo duboke doline. Na ovim divovskim kamenim gromadama sigurno se osjećala samoća koja pritiska i otkriva dubine unutrašnjih borbi, što je svakako bio dio njihove sveštene misije u koju su unijeli cijelo svoje biće. U svom obnaženom duhu pronalazili su volju da gotovo okamenjenim rukama isklesaju manastire koji su za njih bili poput svetionika – sinonim za osamu i mir. Danas, ipak je to drugačija razglednica. Manastiri su pretvoreni u muzeje u kojima sve vrvi od posjetilaca, turista, vjernika i nevjernika. Kojoj god kategoriji pripadali, nećete klonuti duhom, jer ćete barem osjetiti kulturnu vezu između vas i grandioznih Meteora. Ostaćete zbunjeni pred veličanstvenošću prizora. Oči će vas zaustaviti i pružiti osjećaj koji nikad dosad niste osjetili.

Soko kamp - 09. - 11. avgust 2024. godine

 

IZVJEŠTAJ SA SOKO KAMPA ODRŽANOG OD 09. DO 11. 08. 2024. GODINE 

ORGANIZATOR:	Sportski planinarski klub „Soko“ Cetinje
TEMA KAMPA:	Planinarski offline kamp u prirodi
LOKACIJA:	Lokve, ispod Trešteničkog vrha (putni pravac Ivanova korita - Majstori)
VRIJEME ODRŽAVANJA:	09. - 11. 08. 2024. godine
UKUPAN BROJ UČESNIKA NA KAMPU – ODRASLI:	32
UKUPAN BROJ UČESNIKA NA KAMPU – DJECA:	12
UKUPAN BROJ GOSTIJU KAMPA:	5
REALIZOVANE AKTIVNOSTI:	Jutranja gimanstika, uspon na Murakovac (1387m), obilazak pećine „Velika vrata“, izložba klupskih fotografija, likovna radionica, sportske aktivnosti (odbojka, badminton i sl.), edulativna radionica i društvene igre, bioskop u prirodi, nagradni kviz znanja.
NAPOMENE:	Uspješno su realizovane sve aktivnosti u pogledu organizacije i opremanja/raspremanja kampa, i to prema unaprijed utvrđenoj Agendi. Učesnici kampa pridržavali su se osnovne ideje organizatora o zabrani upotrebe mobilnih uređaja u kampu.
ORGANIZACIJU KAMPA SU POMOGLI:	Izviđački odred „Eho“ (ustupanje drvenih klupa i stolova); Članovi Kluba (ustupanje planinarske i kamp opreme,             davanje doprinosa u osmišljavanju i realizaciji kampa).
U POSTAVLJANJU KAMPA UČESTVOVALI SU:	Dušan Kaluđerović, Saša Radović, Kosta Tadorashko, Miloš Đikanovć.
U RASPREMANJU KAMPA UČESTVOVALI SU:	Dušan Kaluđerović, Saša Radović, Đoko Radojičić, Kosta Tadorashko, Goran Jablan, Igor Rudović, Zorica Štrbac, Milena Vušurović, Jelena Vušurović, Katarina Vukadinović, Biljana Kojić.
DATUM I MJESTO:	Cetinje, 12. 08. 2024. godine.
IZVJEŠTAJ SASTAVILA:	Biljana Kojić

 

U periodu od 09. do 11. 08. 2024.  godine, na lokalitetu Lokve koji se nalazi na putnom pravcu Ivanova korita - Majstori održana je klupska vikend akcija “Soko kamp 2024”. Ovogodišnji Soko kamp organizovan je kao prvi planinarski offline kamp u prirodi. Osnovna zamisao organizatora bila je da se učesnici udalje od savremenih tehnologija i online sadržaja, te da se kroz raznovrsne sportsko-edukativne i kreativne aktivnosti povežu jedni sa drugima, timski djeluju, razmjene doživljaje i iskustva, ispolje svoju domišljatost i osobenost, što sve ima za posljedicu osnaživanje i izgrađivanje trajnijih i kvalitetnijih odnosa među članovima Kluba i jačanje klupske zajednice.

§     Petak – 09. 08. 2024. godine (Prvi dan)

Prvi dan Soko kampa otpočeo je postavljanjem i opremanjem kampa prema unaprijed određenoj satnici i osmišljenoj šemi. Tom prilikom postavljeni su: 16 šatora, konstrukcija za osvijetljenje u kampu, agregat, opremljen je prostor za odlaganje hrane i pića, postavljena tehnička voda u kampu, uređen prostor za održavanje likovne radionice i prostor za društvene igre i kviz, logorska vatra. Sadržaj kampa je obogaćen izložbom oko 30 fotografija nastalih tokom izvođenja klupskih planinarskih akcija, te brojnim rekvizitima za kampovanje. Učesnici kampa počeli su da pristižu tokom popodnevnih sati, dok je prvo veče proteklo uz druženje, i zvuke gitare.

§     Subota – 10. 08. 2024. godine (Drugi dan)

Jutarnjom gimnastikom koju je vodila članica Kluba Tatjana Otašević otpočele su planirane dnevne aktivnosti u kampu. Lagani trening bio je uvertira pred polazak na zakazanu planinarsku turu koja je išla u pravcu Lokve – Majstori - vrh Veliki Murakovac (1387mnv). Vodič na turi bio je Dušan Kaluđerović. Na vrhu se našlo 22 učesnika ture. Povratak je uslijedio istom trasom. Nakon kraćeg odmora i ručka, održana je likovna radionica na kojoj je učestvovalo 10 članova Kluba. Radionicu je vodio član Konstantin Tadorashko, pod čijim mentorstvom su učesnici imali priliku da se upoznaju sa tehnikama crtanja i slikanja, te da iste primjene na slikarskom platnu kroz odabir jednog od ponuđenih motiva. Radovi nastali tokom slikarske radionice biće sačuvani u klupskoj arhivi. Posebno interesovanje za učešće u likovnim aktivnostima iskazala su djeca koja su vježbala motoriku šake, pažnju i koncentraciju.

Članica Katarina Vukadinović bila je mentor radionice “Upoznavanje i Team building” usmjerene na međusobno upoznavanje i povezivanje učesnika kampa, a sve u cilju unapređenja saradnje u predstojećim djelatnostima Kluba. Kroz različite tehnike predstavljanja, upoznavanja, komunikacije, riješavanja izazova i sl, učesnici, odrasli, a naročito djeca, pokazali su na koji način koriste svoju maštu, logiku i volju. Igre su imale za svrhu ovladavanje interpersonalnim vještinama, koje je neophodno u kontinuitetu učiti i izgrađivati.

U večernjim satima održana je projekcija dokumentarnog filma “Touching the Void” snimljenog prema istinitom događaju, čiji su glavni akteri dvojica alpinista koji sredinom 80-tih godina nastoje da se domognu vrha Siula Grande u Peru. Nevjerovatna planinarska priča o borbi za život, istrajnosti, kajanju, odlukama i dilemama, ostavili su snažan utisak na učesnike kampa, dok su nesvakidašnji ambijent bioskopa pod otvorenim nebom i svježina lovćenske noći dodatno intenzivirali dojam filma.

§     Neđelja – 11. 08. 2024. godine (Treći dan)

Završni dan kampa otpočeo je jutarnjim treningom razgibavanja kojeg je vodila članica Jelena Vušurović. Nakon treninga i doručka, zainteresovani učesnici uputili su se u obilazak prirodne formacije “Velika vrata”, sakrivene pod skutima lovćenskih padina. Na turi je u učestvovalo 26 članova. Turu je vodio član Dušan Kaluđerović.

Nakon povratka u kamp i kratkog predaha, učesnici su bili upoznati sa pravilima nagradnog kviza, te pozvani da se prijave za isti i formiraju ekipe od po 3 učesnika. Za nagradni kviz prijavio se 21 učesnik kampa, pa je formirano 9 ekipa za učešće u prvom krugu koji se sastojao od 80 kratkih pitanja o planinama, planinarstvu u Crnoj Gori i svijetu, istorijatu planinarskog kluba “Soko” i dr. Po završetku prvog seta pitanja, u drugi krug su se plasirale tri ekipe sa najvećim brojem poena, i to ekipa: “Bestići”, “Albatrosi” i “Majstori”. U drugom krugu, učesnici kviza imali su zadatak da među ponuđenim odgovorima izaberu tačan, i na taj način dođu do poena. U finalni treći krug plasirale su se ekipe “Albatrosi” i “Majstori”. Za osvajanje odlučujućih poena, ekipe su imale zadatak da u zadatom vremenu, nabrajanjem daju što više tačnih odgovora. Prebrojavanjem osvojenih poena, ekipa “Albatrosa” proglašena je pobjednikom i uručene su im prigodne nagrade. Kviz je pripremila članica Biljana Kojić.

Zajedničkim ručkom, slobodnim programom za zabavu i igru, slučajno ili ne, istovjetno sa danom zatvaranja Olimpijskih igara, završen je Soko kamp. Više od medalje, nagrade i bilo kakvog priznanja, bilo je zadovoljstvo učestvovati i biti dio ove trodnevne priče. Za razliku od Olimpijade, period između održavanja Soko kampa je znatno kraći, s toga vidimo se već dogodine!

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU SPK "SOKO" ZA 2023. GODINU

 GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU SPK "SOKO" ZA 2023. GODINU

Na osnovu člana 54 stav 2 i stav 4 Statuta Sportskog planinarskog kluba „Soko“ sa sjedištem u Cetinju (u daljem tekstu: „Klub“), Upravni odbor Kluba na sjednici održanoj dana 20. 01. 2024. godine donosi

 

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU SPORTSKOG PLANINARSKOG KLUBA „SOKO“ CETINJE ZA 2023. GODINU

 

GENERALNI OSVRT

Rad Kluba tokom 2023. godine bio je usmjeren na realizaciju planinarskih tura iz godišnjeg Plana i programa, edukativnom radu, omasovljavanju članstva i obilježavanju Jubileja – 10 godina rada i djelovanja. U čast obilježavanja pomenutog Jubileja, organizovana je međunarodna akcija „Maroko 2023“ na kojoj je učešće uzelo 16 članova Kluba. Tokom cijele godine se intenzivno radilo na organizaciji proslave Jubileja, čija je ceremonija upriličena u Kraljevskom pozorištvu „Zetski dom“ na Cetinju.

Organi uprave Kluba nastavili su sa svojim redovnim aktivnostima, te je tokom godine donijeto više odluka koje su imale za cilj da pospješe realizaciju klupskih djelatnosti.

PLANINARSKE AKCIJE

Klub je tokom tekuće godine realizovao 39 planinarskih tura, od čega su njih 13 izvedene na planininske vrhove preko 2000 mnm, dok je u zimskim uslovima realizovano 7 tura. Posebno interesovanje članovi su i ove godine iskazali kroz učešće na noćnim turama koje se organizuju tokom ljetnjih mjeseci, pretežno u masivu Lovćena i zaleđu Boke. Kako se pokazalo, noćne ture, kao rekreativne akcije, ujedno su i najmasovnije klupske akcije. S tim u vezi, Klub je tokom 2023. godine organizovao 6 noćnih tura.

Od međunarodnih akcija, Klub je organizovao uspon na Jebel Toubkal (4167m) u masivu Visokog Atlasa u Maroku, dok se od individualnih uspona članova ističe uspon na vrh Aksaj (2805m) u masivu Tien Shana u Kirgistanu.

Tradiocionalni zimski uspon na Žijevo 2131 mnm organizovan je desti put za redom, čime smo uspjeli da održimo kontinuitet i tradiciju uspona na ovaj vrh u masivu Kučkih planina. Na tradicionalnom usponu na Žijevu, učestvovalo je 15 članova Kluba, a tom prilikom je napravljen materijal za stvaranje dokumentarnog filma o usponu na pomenuti vrh, koji je prikazan na ceremoniji proslave Jubileja Kluba.

Simboličnim usponom na Jezerski vrh (1657 mnm) na Lovćenu održanim dana 30. 09. 2023. godine, obilježili smo Dan Kluba i načinili uvertiru pred svečanu proslavu Jubileja koja se održala, dan kasnije, 01. 10. 2023. godine, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“. Na usponu je učestvovalo 14 članova Kluba, a uspon je bio prilika da se predstave nove klupske majice.

Dan Kluba i 10. godišnjicu rada proslavili smo ceremonijom u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju. Proslava Jubileja je obuhvatila premijeru dva klupska filma: „Zimski uspon na Žijevo“ i „Dokumentarni film – Sportski planinarski klub „Soko“ Cetinje“. Na samoj ceremoniji, koja je pripremana tokom većeg dijela godine, učešće je uzelo 140 članova i prijatelja Kluba. Na svečanosti su uručene i posebne zahvalnice pravnim i fizičkim licima koji su tokom prethodnih godina pružali podršku Klubu u realizaciji aktivnosti predviđenih planom i programom rada.

U toku 2023. godine, poseban rad je bio usmjeren na uređenje, markiranje i remarkiranje dvije pješačke staze ukupne dužine 69 km, na potezu od Donjih Ledenica iznad Risna, preko Krsca na Njegušima i Ivanovih korita do Brajića. Za potrebe realizacije navedenih aktivnosti, Klub je organizovao 6 akcija, a pomenute aktivnosti će se nastaviti i u toku 2024. godine.

Prednovogodišnje druženje, održano je u Smokovcima, dana 23. decembra, uz večeru i druženje članova Kluba u vinariji „Rakčević“. Druženju je prisustvovalo 35 članova.

Na kraju kalendarske godine, obilježena je 400. akcija u ogranizaciji Kluba, simboličnim obilaskom izvora Soko u masivu Lovćena, po kojem je Klub dobio ime.

U pogledu planinarskih akcija koje Klub organizuje van granica Crne Gore, možemo konstatovati da je 2023. godina bila skromna, i da je u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima realizovan uspon na teritoriji Kraljevine Maroko:

-       Jebel Toubkal (4167 mnm); Visoki Atlas; Maroko – 19. 04. 2023. godine;

 

U nastavku izvještaja slijedi prikaz klupskih akcija, hronološki realizovanih tokom 2023.godine:

 

1.	Željidrug (Lovćen)	1044m	2-Jan-23	Igor Stjepčević
2.	Murakovac (Lovćen)	1387m	8-Jan-23	Dušan Kaluđerović
3.	Treskavac (Kučke planine)	2024m	15-Jan-23	Dušan Kaluđerović
4.	Savin kuk (Durmitor)	2313m	18-Feb-23	Dušan Kaluđerović
5.	Volušnica (Prokletije)	1879m	5-Mar-23	Dušan Kaluđerović
6.	Žijevo (Kučke planine)	2131m	12-Mar-23	Dušan Kaluđerović
7.	Vasojevićki Kom (Komovi)	2461m	18-Mar-23	Dušan Kaluđerović
8.	Mainski vrh (Lovćen)	1324m	26-Mar-23	Igor Stjepčević
9.	Jebel Toubkal (Visoki Atlas)	4167m	19-Apr-24	Dušan Kaluđerović
10.	Vidrica (Durmitor)	2037m	18-Jun-23	Igor Rudović
11.	Štit (Durmitor)	2236m	25-Jun-23	Igor Rudović
12.	Vrmac (Vrmac)	500m	29-Jun-23	Igor Stjepčević
13.	Buni e jezerces (Prokletije)	1845m	8-Jul-23	Igor Rudović
14.	Maja e Rosit (Prokletije)	2525m	9-Jul-23	Igor Rudović
15.	Babina glava (Lovćen)	1474m	14-Jul-23	Dušan Kaluđerović
16.	Vrsta (Bioč)	2301m	16-Jul-23	Dušan Kaluđerović
17.	Goli vrh (Paštrovačka gora)	1087m	27-Jul-23	Marko Radović
18.	Zabojsko jezero (Sinjajevina)	1506m	29-Jul-23	Dušan Kaluđerović
19.	Štirovnik (Lovćen)	1749m	1-Aug-23	Dušan Kaluđerović
20.	Treštenički vrh (Lovćen)	1489m	12-Aug-23	Igor Stjepčević
21.	Đurđevac (Lovćen)	1465m	13-Aug-23	Dušan Kaluđerović
22.	Bobotov kuk (Durmitor)	2523m	3-Sep-23	Igor Rudović
23.	Ograđenica - Brajići	650m	13-Sep-23	Igor Stjepčević
24.	Jezerski vrh (Lovćen)	1657m	30-Sep-23	Dušan Kaluđerović
25.	Gradina (Vrmac)	450m	5-Oct-23	Igor Stjepčević
26.	Kučki Kom (Komovi)	2487m	7-Oct-23	Dušan Kaluđerović
27.	Trešteni vrh (Maganik)	1980m	14-Oct-23	Dušan Kaluđerović
28.	Spas	385m	22-Oct-23	Igor Stjepčević
29.	Uređenje staze 751 (Lovćen)	960m	28-Oct-23	Dušan Kaluđerović
30.	Uređenje staze 751 (Lovćen)	1320m	29-Oct-23	Dušan Kaluđerović
31.	Uređenje staze 751 (Lovćen)	1200m	13-Nov-23	Dušan Kaluđerović
32.	Uređenje staze 751 (Lovćen)	1300m	14-Nov-23	Dušan Kaluđerović
33.	Vodopad Selce	950m	18-Nov-23	Igor Rudović
34.	Aksaj (Tien Shan)	2805m	18-Nov-23	Konstantin Tadorashko
35.	Uređenje staze 751 (Lovćen)	1300m	19-Nov-23	Dušan Kaluđerović
36.	Štirovnik (Lovćen)	1749m	26-Nov-23	Dušan Kaluđerović
37.	Uređenje staze 751 (Vališta)	1200m	4-Dec-23	Dušan Kaluđerović
38.	Vranovo brdo	743m	16-Dec-23	Igor Stjepčević
39.	Osmogrk (Lovćen)	1332m	24-Dec-23	Igor Stjepčević

 

HUMANITARNE AKTIVNOSTI U KLUBU

Humanitarna aktivnost u Klubu tradicionalno je nastavljena i tokom 2023. godine. U saradnji sa Organizacijom Crvenog krsta Prijestonice, četiri člana Kluba su uzeli učešće u akciji dobrovoljnog davanja krvi. Akcija je održana u septembru 2023. godine.  Na inicijativu članice, Janković Sanje, prikupljena su određena finansijska sredstva u svrhu realizacije donatorske akcije i kupovine novogodišnjih paketića koji su uručeni učenicima Osnovne škole „Šunjo Pešikan“ iz Trešnjeva, odjeljenju pedijatrije Opšte bolnice „Danilo I“ u Cetinju i korisnicima Centra za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju u Prijestonici Cetinje.

 

MEDIJSKA PROMOCIJA AKTIVNOSTI KLUBA I PREZENTACIJA RADA NA INTERNETU

O svim aktivnostima Klub redovno izvještava na svojim društvenim stranicama: Facebook i Instagram, kao i na YouTube kanalu i blogu Kluba.

Predjsednik Kluba Dušan Kaluđerović bio je gost TV „E“ koja je u okviru ljetnjeg programa emitovala prilog o radu Kluba propraćen kadrovima sa klupskih akcija i planinarskih tura.

Godinu 2023. obilježila je montaža i promocija ukupno tri dokumentarna filma, i to: „Zimski uspon na Žijevo“, „Uspon na Visoki Atlas“ i „Dokumentarni film – SPK Soko“, čime smo obogatili klupsku arhivu audio-vizuelnim sadržajima i dali doprinos prezentaciji planinarstva široj javnosti.  Ceremonija proslave Jubileja u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ je takođe zabilježena kamerom, čime je ostavljen trajni zapis o navedenoj svečanosti. O proslavi Jubileja na svojoj stranici izvještavao je i portal RTV Cetinje koji je objavio članak sa same svečane proslave, uz osvrt na rezultate Kluba u proteklom periodu.

ADMINISTRATIVNI I RAD ORGANA UPRAVLJANJA KLUBA

Redovna sjednica Skupštine Kluba održana je u martu mjesecu . Na sjednici su usvojeni Zapisnik sa prethodne redovne sjednice Kluba, Izvještaj o radu Kluba za 2022. godinu, Finansijski izvještaj za 2022. godinu i Plan i program rada Kluba za 2023. godinu.

U decembru je održana Izborna Skupština Kluba, na kojoj je Kaluđerović Dušanu dat još jedan mandat. Izabran je novi saziv Upravnog odbora u sastavu: Kaluđerović Dušan, Biljana Kojić i Igor Rudović.

Klub je početkom decembra mjeseca promijenio adresu sjedišta. Nove kancelarije se nalaze u prostorijama Agencije za razvoj i podršku poslovanju na Cetinju čime su se stekli uslovi za kvalitetniji i progresivniji rad.

Upravni odbor Kluba održao je sedam sjednica. U periodu od januara do decembra 2023. godine, na sjednicama Upravnog odbora razmatrani su brojni izvještaji koji su se odnosili na rad u 2022. godini, donijete odluke koje su doprinijele kvalitetnijem radu Kluba i realizaciji brojnih aktivnosti. Upravni odbor formirao je posebnu Radnu grupu koju je činilo 13 članova Kluba, a isti su bili angažovani u radu na organizaciji i realizaciji svih zadataka u vezi sa proslavom Jubileja. U svrhu realizacije obaveza preuzetih po osnovu Ugovora o uređenju i markiranju planinarskih staza iz nacionalne mreže, broj 751 i broj 741, formirane su dvije radne grupe koje su preduzele sve radnje u vezi sa blagovremenom i potpunom realizacijom pomenutog Ugovora.

Članovi Kluba su bili aktivni i u radu Planinarskog saveza Crne Gore, gdje su na Redovnoj godišnjoj Skupštini uzeli aktivno učešće. Predsjenik Kaluđerović je imenovan za Načelnika Komisije za markacije, planinarske staze, pješačke puteve i Registar, gdje je dao doprinos u nastavku saradnje sa Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore, na polju održavanja i uređenja planinarskih staza Nacionalne mreže. Članica Upravnog odbora Biljana Kojić dio je Komisije Planinarskog saveza Crne Gore angažovane na izradi normativnih akata. S tim u vezi Klub je aktivno učestvovao u izradi predloga amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu. Dodatno, članovi Upravnog odbora Kluba Biljana Kojić i Dušan Kaluđerović učestvovali su na radnom sastanku sa predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja i predstavnicima planinarskih klubova i Saveza povodom pokretanja inicijative za donošenje novog Zakona o planinarskim stazama i drugih podzakonskih akata. Predsjednik Kluba Dušan Kaluđerović učestvovao je na sastanku Socio-ekonomskog foruma Nacionalnog parka „Lovćen“.  

EDUKATIVNE RADIONICE

Na poziv vaspitača JU „Zagorka Ivanović“ iz Cetinja upućenog članovima našeg Kluba, članice Kluba, Biljana Kojić, Dijana Borozan i Tatjana Otašević održale su zajedno sa vaspitačima prezentaciju o planinama, planinarenju i uopšte boravku u prirodi djeci vrtića pomenute ustanove. Povod tematskog druženja sa djecom bio je posvećen obilježavanju Međunarodnog dana planina koji se proslavlja 11. decembra. Kroz priču, doživljaje i avanture sa planinarenja i kampovanja, propraćene fotografijama i video zapisima djeca su imala priliku da se upoznaju sa ljepotama i izazovima kretanja u planini, te da saznaju više o planinarskoj etici i bontonu na planinarskim turama, ali i potrebi zaštite prirodnih bogatstava koja nas okružuju. Veliko interesovanje djeca su pokazala u vezi sa opremom za planinarenje, penjanje i kampovanje, te je zaključeno da je druženje organizovano na obostrano zadovoljstvo djece i članova Kluba i da isto treba prerasti u tradicionalnu edukativnu i kreativnu radionicu.

Dodatno, članica Kluba Milica Radonjić povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina i ovogodišnje teme: „Obnavljanje planinskog ekosistema“, održala je tematsku radionicu u JPU „Radost“ u Kotoru. Djeca su tokom višednevnih aktivnosti posvećenih obilježavanju Dana planina dobila priliku da se kreativno izraze i da kroz razne slikarske tehnike i tehnike rada sa glinom stvore minijaturne ekosisteme, te da se kroz proces izrade, upoznaju sa svim elementima ekosistema, načinu na koji on funcioniše i njegovoj važnosti za opsatanak svake jedinke. Na taj način, znanje djece obogaćeno je novim činjenicama i istinama o pojavama i zakonima prirode, čime se mijenja i djetetova percepcija svijeta koji ga okružuje.

OBUKE I USAVRŠAVANJA

Članovi Kluba Dušan Kaluđerović i Vladimir Lagator završili su obuku iz oblasti planinarske orijentacije koju su organizovali Planinarski savez Crne Gore i Komisija za orijentacione discipline, koja se održala i periodu od 31. marta do 02. aprila 2023. godine u Podgorici. Obuka se sastojala iz teorijske i praktične nastave, a polaznicima su uručene i adekvatne potvrde o završenoj obuci.

Članovi Kluba Marko Radović i Dušan Kaluđerović završili su obuku za markirante u organizaciji Planinarskog saveza Crne Gore, koja se održala u periodu od 09. do 11. juna 2023. godine na Bjelasici, i tom prilikom stekli odgovarajuće sertifikate u ovoj oblasti.

 

KLUPSKA BIBLIOTEKA

Fond klupske biblioteke je nastavio da se uvećava. Obogaćen je novim naslovima iz oblasti planinarstva, botanike, kao i radova iz stručnih oblasti koje su od značaja za boravak i opstanak u prirodi i na planinama i slično. Članovi Kluba prisustvovali su promocijama knjiga eminentnih planinara iz regiona, koje je organizovao Planinarski savez Crne Gore. Promocije knjiga bile su prilika da se klupska i lične biblioteke članova Kluba oplemene novim naslovima iz oblasti planinarstva, da se pribave planinarski udžbenici i mape radi daljeg usavršavanja članstva.

 

BRENDIRANJE

Težeći jačanju veza i odnosa sa svojim članstvom, ali i posvećeno radeći na izgradnji imidža Kluba i doživljaju i utisku koji ostavlja na sve koji dolaze u neposredan kontakt sa radom Kluba, a sve u vezi sa godinom obilježavanja prve decenije rada, u Klubu je posebna pažnja bila posvećena osmišljavanju i dizajniranju postojećih i stvaranju novih klupskih rekvizita. Klupski identitet potvrdili smo kroz izradu novog dizajna klupskih majici, izradu klupskih znački i drugih obilježja Kluba koji su dokaz konzistentnosti rada i prepoznatljivosti Kluba i van nacionalnih okvira.

 

SMJERNICE ZA 2024. GODINU

Plan i program rada za 2024. godinu biće usmjeren na održavanju kontinuiteta rada, organizaciju planinarskih uspona u zemlji i inostranstvu, sa posebnim akcentom na organizaciju makar jednog međunarodnog visokogorskog uspona na vrh iznad 4000 metara.

U saradnji sa predstavnicima lokalne samouprave, tokom godine rad Kluba biće orijentisan na obilježavanju lokalnih staza, rekreativnog karaktera, održavanju edukativnih i ekoloških radionica i otvaranju novih planinarskih staza na širem području grada, kao i priključnih staza u zoni Nacionalnog parka Lovćen. Nastaviće se klupske aktivnosti na planu održavanja i markiranja planinarskih staza u okviru nacionalne mreže staza, uz njihovu dalju promociju, kako bi se iste više koristile, ne samo od strane planinara, već i drugih ljubitelja prirode i rekreacije.

Posebna pažnja u radu biće usmjerena na pohađanje obuka i sticanje sertifikata iz različitih planinarskih disciplina, organizovanju edukativnih radionica za nove članove, održavanje prezentacija o planinarenju i planinama u obrazovnim ustanovama i daljem radu na obogaćivanju sadržaja iz oblasti planinarstva.

Tokom 2024. godine nastaviće se dobra saradnja sa medijima, kako pisanim, tako i elektronskim, a planirana su i gostovanja na televizijskim kanalima iz domena nacionalne frekvencije. Poseban akcenat će biti posvećen promociji Kluba sa ciljem upisa novih članova.

Kada je u pitanju rad organa uprave Kluba, biće u cjelosti usmjeren na ispunjavanje Statutarnih obaveza, kako bi se omogućio kontinuiran rad.

U Cetinju dana 16. 01. 2024. godine.