GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU SPORTSKOG PLANINARSKOG KLUBA „SOKO“ CETINJE ZA 2018. GODINU

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU SPORTSKOG PLANINARSKOG KLUBA „SOKO“ CETINJE ZA 2018. GODINU

„Praktična strana u vezi sa upotrebom geografske mape sastoji se u tome da je Sjever uvijek postavljen na vrhu karte, dok su rijeke uvijek označene plavom bojom. Upotrebom sličnih pravila, možemo takođe poboljšati razumjevanje poslovnih mapa“ – Rolf Hichert.

UVOD

Prikaz godišnjeg izvještaja o radu Sportskog planinarskog kluba „Soko“, za 2018. godinu ima za cilj da, najprije članstvo Kluba, a potom i širu javnost upozna sa najbitnijim aktivnostima koje je Klub realizovao tokom minule godine, uz navođenje relevantnih podataka na osnovu kojih ćemo približiti organizacionu i funkcionalnu stranu našeg klupskog djelovanja u pomenutom periodu.

Opštim osvrtom, možemo konstatovati da je realizacija Plana i programa Kluba za 2018. godinu tekla ustaljenom dinamikom, o čemu svjedoči veliki broj uspješno organizovanih i sprovednih planinarskih akcija u zemlji i inostranstvu. Takođe, Klub je nastavio dobru praksu saradnje sa sredstvima javnog informisanja, i uopšte radio je na promociji svojih djelatnosti putem društvenih mreža i kroz interpersonalnu komunikaciju sa predstavnicima drugih sportskih i planinarskih subjekata, planinara, građana, ali i sa čelnicima lokalne samouprave. Stupanjem na snagu novog Zakona o sportu „Sl.list CG“ br. 44/18 , posebna pažnja usmjerena je na blagovremen i ozbiljan pristup postupku usklađivanja rada, organizacije i opštih akata Kluba sa novim zakonom, a sve u svrhu zadržavanja statusa sportskog kluba, ali i istovremenog sagledavanje administrativnih kapaciteta Kluba.

PLANINARSKE AKCIJE

Tokom 2018. godine, Klub je uspješno realizovao 44 planinarske akcije, od čega se naročito izdavaju one međunarodnog karaktera: 

1.   Titov vrv 2747mnv/Šar planina/ Makedonija; maj 2018,

2.   Golem Korab 2764mnv/Korab/Albanija, maj 2018,

3.   Grintovec 2558 mnv/Kamniško-Savinjske Alpe/Slovenija, avgust 2018,

4.   Triglav 2864 mnv/Julijski Alpi/Slovenija, avgust 2018,

5.   Grossvenediger 3666 mnv/Hohe Tauren/Austrija, avgusta2018.

Član Kluba, Dušan Kaluđerović, kao učesnik ekspedicije „Elbrus 2018“ u organizaciji Planinarskog kluba „Predejane“ iz Niša, uspješno je ispenjao najviši vrh Kavkaza, Rusije i Evrope, Elbrus 5642 mnv, čime se zastava našeg Kluba po prvi put zavijorila na najvišem vrhu jednog kontinenta.

Klub je takođe organizovao i planinarske akcije u susjednim državama, i to:

1.   Albanija/Prokletije/Maja e Jezerces 2694 mnv/zimski uspon, april 2018,

2.   Bosna i Hercegovina Maglić, 2386mnv, septembar 2018,

3.   Bosna i Hercegovina/Prenj/Zelena glava 2155 mnv, u okviru proslave pete godišnjice postojanja Kluba, septembar 2018,

4.   Lebršnik/Mesni štit 1852 mnv, oktobar 2018.

U skopu realizacije godišnjeg plana rada koji se odnosi na sprovođenje akcija revijalnog karaktera, Klub je organizovao Rafting na rijeci Tari i kanjoning akciju u Međurečkom kanjonu, u saradnji sa „Canyoning Montenegro“.

U 2018. godini obilježili smo jubilej Pet godina rada i postojanja Kluba, tokom kojih je realizovano 210 planinarskih tura, ispenjano 159 vrhova preko 2000 mnv u 10 evropskih zemalja, sprovedeno na desetine ekoloških akcija na području opštine Cetinje, NP Lovćen i NP Skadarsko jezero, više edukativnih i humanitarnih akcija, ali i održan veliki broj sastanaka i sjednica uprave Kluba.

Slijedi hronološki prikaz realizovanih planinarskih tura tokom 2018. godine:

1.   Šljeme; Durmitor – 04.01.2018.

2.   Treskavac; Kučke pl.- 13.01.2018.

3.   Bandijerna; Durmitor – 28.01.2018.

4.   Babina glava; Lovćen – 17.02.2018.

5.   Žijevo; Kučke pl. – 10.03.2018.

6.   Jezer-Vališta – 11.03.2018.

7.   Velika Trojica – 25.03.2018.

8.   Ključ; Bjelasica – 08.04.2018.

9.   Maja e Jezerces, Prokletije – 14.04.2018.

10.                Majinski vrh; Lovćen – 15.04.2018.

11.                Gradište; Sinjajevina – 21.04.2018.

12.                Sutorman – 22.04.2018.

13.                Rafting Tarom – 29.04.2018.

14.                Ranisava; Durmitor – 02.05.2018.

15.                Veliki Zalazi – 06.05.2018.

16.                Brotnjik – 11.05.2018.

17.                Pasjak; Kučke pl. – 13.05.2018.

18.                Titov vrv, Šar pl. – 20.05.2018.

19.                Golem Korab, Korab – 21.05.2018.

20.                Veliki Zebalac; Lola – 27.05.2018.

21.                Minin bogaz; Durmitor – 03.06.2018.

22.                Treskavac; Kučke pl. – 17.06.2018.

23.                Vasojevički Kom; Komovi – 23.06.2018.

24.                Elbrus; Kavkaz – 01.07.2018.

25.                Očnjak; Prokletije – 14.07.2018.

26.                Popadija, Volušnica, Talijanka – 15.07.2018.

27.                Babin zub, Torna – 22.07.2018.

28.                Međurečki kanjon – 28.07.2018.

29.                Crvena greda; Durmitor – 05.08.2018.

30.                Babina glava; Lovćen – 08.08.2018.

31.                Grintovec; Kamniški Alpi – 12.08.2018.

32.                Triglav; Julijski Alpi – 13.08.2018.

33.                Grossvenediger; Hohe Tauren – 16.08.2018.

34.                Hajla – 25.08.2018.

35.                Sv.Ilija; Vrmac – 08.09.2018.

36.                Maja e Kollates – 15.09.2018.

37.                Maglić – 23.09.2018.

38.                Zelena glava; Prenj – 29.09.2018.

39.                Kučki i Vasojevički Kom – 13.10.2018.

40.                Lovćen (pet vrhova) – 20.10.2018.

41.                Mesni štit; Lebršnik – 11.11.2018.

42.                Loška; Lisinj – 09.12.2018.

43.                Donje Ledenice-Kason – 23.12.2018.

44.                Žanjev do - Bizaljevac – 29.12.2018.

ADMINISTRATIVNI  I RAD ORGANA UPRAVLJANA

Tokom 2018. godine održane su dvije sjednice Skupštine Kluba. Redovna godišnja u martu mjesecu, tokom čijeg zasjedenja je usvojen Plan i program rada za 2018. godinu, Izvještaj o radu za 2017. godinu i Finansijski izvještaj sa prikazom Bilansa stanja i uspjeha za 2017. godinu. Vanredno zasjedanje Skupštine Kluba održano je u novembru. Povod za sazivanje sjednice Skupštine bio je postupak preregistracije i usklađivanja opštih akata Kluba sa Zakonom o sportu, te izbor predstavnika u organima upravljanja i izrada i usvajanje novog Statuta Kluba. 

U sklopu redovnih godišnjih sastanaka, Upravni odbor Kluba radio je na sprovođenju i izvodljivosti ciljeva i zadataka kroz planirane aktivnosti. U tu svrhu Upravni odbor usvojio je na desetine odluka, donio je Pravilnik o članstvu i članovima Kluba, pokretao inicijative i davao smjernice za dalje tok i razvoj Kluba.

Značajan opseg klupskog djelovanja ostavren je kroz kontinuirano obavljanje redovnih pravnih, administrativno-tehničkih i finansijskih poslova, ali i onih koji su imali za cilj ispunjavanje svih uslova koje propisuje novi Zakon o sportu i Pravilnik o bližim uslovima za osnivanje i obavljanje djelatnosti sportskih organizacija.

Uprava Kluba radila je na produbljivanju saradnje sa organima i institucijama na lokalnom nivou i tom prilikom održala brojne sastanke sa predstavnicima istih. Takođe, u svrhu što boljeg pozicioniranja i zauzimanja značajnog mjesta planinarstva i planinarskog rezultata u sistemu sporta, učestvovali smo na lokalnoj Javnoj raspravi povodom izrade Nacrta Odluke o sufinansiranju sporta i  Nacrta Pravilnika o kriterijumima za raspodjelu sredstava sportskim subjektima.

MEDIJSKA PROMOCIJA KLUBA I PREZENTCIJA RADA NA INTERNETU

Saradnja sa medijskim sektorom u Crnoj Gori, uspješno se nastavila i u 2018. godini. O sportskim i planinarskim rezultatima Kluba pravovremeno i objektivno izvještavali su: Dnevne novine „Vijesti“, „Dan“, „Cetinjski list“, portali „Cafe del Montenegro“, „Antena M“,“Montenegro Click“, „Made in Montenegro“, lokalna stanica „Radio Cetinje“. RTV Cetinje uvrstila je među 10 najznačajnih sportskih događaja na nivou grada, uspon člana Dušana Kaluđerovića na najviši evropski vrh Elbrus 5642 mnv. Izvještaji sa klupskih akcija objavljeni su u br.6 i 7. specijalizovanog časopisa u oblasti planinarstva „Planinarske novine“.

Sa ciljem što bolje promocije svojih aktivnosti Klub je redovno ažurirao zvaničnu Facebook stranicu, dok je blog dostigao 99 731 pregleda.

EDUKATIVNE RADIONICE

U skladu sa opšim intencijama Kluba koje se odnose na afirmaciju, promociju i prihvatanje zdravih stilova života, očuvanje životne sredine i poboljšanja psiho-fizičkog zdravlja djece i omladine članovi Kluba tokom decembra mjeseca održali su dvosatno predavanje u Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred“ u Cetinju. Tom prilikom, učenicima završnih razreda na zabavan i interaktivan način predočen je rad Kluba, prirodna i klulturna bogatsva Crne Gore, pravila ponašanja, način organizacije i vođenja planinarskih tura, upotreba planinarske opreme i potreba širenja ekološke svijesti.

EKOLOŠKO DJELOVANJE I ŠIRENJE EKOLOŠKE SVIJESTI

U okviru programske šeme koja se odnosi na unaprijeđenje planinarske infrastrukture i razvijanje ekološke svijesti, i tokom 2018. godine nastavili smo aktivnosti oko uređenja i održavanja planinarskih staza Nacionalne mreže i Registra, kao i staza za rekreaciju na području opštine Cetinje.

PROGRAMSKE DIREKTIVE ZA 2019. GODINU

U godini pred nama, Klub će nastaviti dobar trend samostalnog organizovanja međunarodnih akcija, kao i visokoprocentnu realizaciju planinarskih tura u okviru godišnjeg Plana i programa. Akcenat će biti stavljen na edukaciji i usavršavanju članstva u oblasti planinarstva, jačanju administrativnih struktura i omasovljavanju članstva i popularizaciji planinarenja među omladinom i djecom. U narednom periodu intenziviraćemo saradnju i uspostavljanje partnerskih odnosa sa relevantnim organima, institucijama i privrednim subjektima na nivou grada i države, u težnji da kroz obostrano zadovoljstvo doprinesemo uzajamnoj realizaciji interesa. 

Kako je ulaganje u adaptaciju planinarskih staza jedna od značajnijih investicija na polju promocije turističke ponude, radićemo na isticanju prirodnih atrakcija našeg grada i aktivnog odmora, kao bitnih motiva koji turistu opredjeljuju kod odabira destinacije. S tim u vezi, nadamo se produbljivanju saradnje sa TO Cetinje i razumjevanju od strane turističkih poslenika grada.

U Cetinju, dana 30.12.2018. godine.

Izvještaj pripremila: 

Biljana Kojić                                                          

PETI ROĐENDAN KLUBA – 01. 10. 2018. GODINE

PETI ROĐENDAN KLUBA – 01. 10. 2018. GODINE

Tibetanska poslovica kaže: „Gdje god imaš prijatelje, to je tvoja zemlja, i gdje god dobijaš ljubav, to je tvoj dom“. A, ako znamo da nigdje nije toplije kao u domu, i nigdje spokojnije kao u svojoj zemlji, onda je jasno da je naš dom i naša zemlja svo ovo vrijeme, jednostavno, bila planina. U njoj smo pronašli iskrenog i plemenitog prijatelja. Planina je prijatelj sa kojim se osjećamo spokojno. Ona je prijatelj koji spašava, koji strah pretvara u hrabrost, a slabost u vrlinu, koji ima direktnu vezu sa zvijezdama i posjeduje tajnu sreće koju nam sa svakim susretom nesebično otkriva.

Planina je i naš dom, jer nam je pružila toliko ljubavi i topline da se na njoj uvijek osjećamo razniježeno, bezazleno i meko. Planina je naše ognjište oko kojeg se redovno okupljamo, iz vikenda u vikend, iz godine u godinu... i tako već pet godina, klupski i organizovano, gradimo neraskidivo prijateljstvo sa planinom, dobijamo i uzvraćamo joj ljubav.

Od ideje koja je prije pet godina najednom zabljesnula i dala nam onaj potreban početni impuls, preko prijeko potrebne vizije i plana, koji su nas, najprije umom vodili tamo negdje, daleko, visoko... do ostvarenja i prepuštanja slijedu akcija koje danas čine razgranatu šemu i složen splet konaca kojima smo čvrsto vezani, za Klub, za planinu, za prirodu...

Stoga, nije ovo samo obična retrospektiva. Nije ni osvrt na do sada pređen put, iskazan u dužinskim metrima, niti prikupljanje i prezentacija sprovedenih i organizovanih akcija kroz analizu numeričkih podataka. Ovo je priča o radosti i čežnji. Priča kojom ću vam približiti svježinu planinskog zraka, mekoću samoniklog bilja, huk hladnog vjetra, tišinu stoljećnih stabala... ali i energiju neumornih planinara, njihovu kreativnost i pregalaštvo.

Zato će mi biti potrebne osnovne računske radnje. Ako bih krenula od sabiranja, najprije bih sabrale, ne vrhove, već utiske. Na našim akcijama sabiraju se utisci sa svakog uspona, jer nijedan drugome ne sliči. Sabiraju se i sjećanja, jer je svako od nas u svojoj riznici uspomena sačinio osoben zapis onog što je doživio, osjetio, dotakao, postigao... Na našim turama oduzima se, ali dah, pri pogledu na nedogledano, nedočuveno... Oduzmu se katkad i noge, kad se sa visokog brijega zakoroči niz strminu koja se, kao kakav težak stub, naglo u dolinu ruši. Nadalje, na našim turama međusobno se dijele stečena znanja i vještine, pokoja anegdota, osmjesi, ali i posljednja kockica čokolade, gutljaj vode... Dijeli se napor, teret, bol, dok se množe emocije, iskustva, želje, inspirativne akcije... I zato, kad se sve sabere i oduzme, pomnoži i podijeli, rezultat ne može da izostane. On se ne mjeri džakovima talira od kojih će svako imati određeni udio. Mjeri se količinom sreće, a sreća je kad zatekneš sebe ispunjenog i čistog srca. Sreća je kad voliš ono što radiš i kada dobijaš nazad ljubav.

Zato se petogodišnji rad Kluba, odlasci na planinu, ekološke akcije, kanjoning avanture, ne određuju prema broju, mjeri i težini, već prema količini dubokih emocija i intenzitetu promjene kroz koju je svako od nas prošao. Jer, baš kao što i sama priroda svakodnevno prolazi kroz metamorfozu godišnjih doba, tako se i mi sa svakim načinjenim korakom mijenjamo, oblikujemo, izgrađujemo. A, načinili smo mnogo, mnogo koraka. Koračali smo i preko zlatnih polja i miomirisnih livada, duž izlokanog i blatnjavog makadama, nestabilnog sipara, neutabanog snijega, kristalnog glečera... I kad pogledam unazad i osvrnem se na pređen put, kao da gledam kroz kaleidoskop (grč:kaleo-lijep, eidos-slika, skopeo-gledam). Vidim žive, jasne i lijepe slike predjela i pejzaža, koje se rotiraju u glavi stvarajući jedinstvene vizuelne doživljaje.

E, a kada bismo te slike, poput kakvog špila rasuli po geografskoj karti naše zemlje, uočili bismo da nije bilo kutka, niti predjela, a da na njemu nismo načini po koju sliku, što fotografsku, što sliku sjećanja. Mnogim crnogorskim planinama i vrhovima redovno smo se vraćali. Ne da nam nije bio dovoljno snažan taj prvi susret, nego smo željeli produžiti taj momenat zadovoljstva, pa smo se vraćali po još nadražaja i senzacija. Shvatili smo da kad svijetlost pravi čudesa, isti predio neprekidno se mijenja. I tako planina, bilo da joj u susret idemo prvi put, ili da smo sa njom davni znanci uvijek izvede neki mađioničarski trik, i uvijek bude nekako poznata, a nova, otvorena, a samozatajna, nekako ista, a drugačija. Dok se ona stalno mijenja, i dok mijenja nas, isti ostaje samo onaj osjećaj ludačke zanesenosti i djetinjeg ushićenja i radoznalosti koji u nama svaki put probudi.

A kada smo htjeli preći granice, ne horizonta, već vlastite sposobnoti, koja je negdje odmah, iznad ili ispod ivice horizonta, uzeli bismo pasoš i prešli bismo administrativne granice kako bi došli do veličanstvenih Alpa i gorostasnog Kavkaza. Sa njihovih vrhunaca, doline se tek naslućuju, a nebo i zvijezde se čine tako blizu. Zaodjenuti plaštom vječitog leda iz kojeg vire duboki bezdani, možda nas takvi vrhovi najbolje oblikuju, ukazujući nam na one djeliće naše ličnosti koji su davno uspavani ili za koje nismo ni znali da su elementi naše jedinstvenosti.

Družili smo se i sa bogovima iz slovenske i grčke mitologije. Uvjerili smo se da su opravdano odabrali vrhove planina za svoj prijesto, jer samo sa vrha planine „puca“ bogovski pogled. Samo se na planini možeš osjetiti tako bogovski dobro i moćno, i samo na planini možeš tako bogovski uživati!

Ipak, uživamo i danas kada posmatramo naš razvojni put, jer kao da gledamo život biljke od njene klice do razgranate krošnje prepune slatkih plodova. Uloženo je dosta vremena, truda, brige, pažnje da od posijane ideje nastane kvalitetan i organizovan Klub koji kao plodove svoga rada nudi raznovrsne planinske ture, u zemlji i inostranstvu, nezaboravne kanjoning avanture, druženja uz logorsku vatru i mjesečev sjaj, zabavu na bukovima planinskih rijeka i talasima plavog Jadrana. Kada jednom zagrizete i okusite sladak plod našeg rada, ne možete, a da ne primjetite da je nastao i rastao uz kontinuiranu revnost onih koji su prije tačno pet godina bili spremni da zakorače u nepoznato, da preuzmu odgovonost i čvrsto stegnu pertle, nabace ruksak i otisnu se u ovu pustolovinu. Zbog toga nama ovaj rezultat, kao plod našeg rada, ima mnogo slađi ukus. Iz njega izbija snaga i vitalnost koja opstaje uprkos svim iskušenjima.

Ali, sve je lijepo ako gledate očima koje vide ljepotu. Sve je igra ako oslobodite dijete u sebi, i svaki dan je rođendan ako se umijete veseliti. I baš kao s početka priče, pojam ljepote, osjećaj slobode i iskru veselosti pružila nam je planina, baš kao što ih iskreno dobijamo od dobrog prijatelja i u toplom domu.

Tekst: Biljana Kojić

Još se čuje odjek koraka po kamenju hercegovskom... Maglić 2386m

Maglić (2386mnm) - 23. 9. 2018. godine

 

Kada na putu od Gacka do Tjentišta prođete jedan veliki tunel, u kanjonu rijeke Sutjeske vam se počinju otvarati prekrasni obronci vrhova Zelengore i Volujka. Uz huk Sutjeske (kao u pjesmi „Komandant Sava“), ubrzo dolazite do čuvenog mjesta Tjentište, gdje Spomenik vajara Miodraga Živkovića, iako ranjen nedavnim klizištem, i dalje gordo stoji kao simbol pobjede nad fašizmom, ali i ogromne žrtve koja se (upravo tu) podnijela. Podignut je u čast bitke na Sutjesci, koja se vodila u prvoj polovini juna 1943. godine. Duh 7500 poginulih partizanki i partizana u Dolini heroja je i dalje prisutan

Da bi od Tjentišta došli do parkinga na prevoju Prijevor, nešto manje od sat vremena smo se vozili kroz prašumu Perućica. Neraspoloženje zbog jako lošeg makadamskog puta, nadomjestila je svojom ljepotom jedna od nekoliko posljednjih prašuma u Evropi (uz našu Biogradsku goru). Ogromna stabla bora i bukve, ukrašena vodopadom Skakavac od 80m, daju posebnu čar NP „Sutjeska“.

Kada smo izašli iz Perućice, gustu šumu zamijenila je visoravan na Prijevoru sa kog su se, zbog izuzetnih vremenskih prilika, pružali pogledi na Maglić, Volujak i djelove Zelengore. Ranije smo odlučili da direktno sa prevoja krenemo penjati tzv. bosanski Maglić (Mali Maglić 2386mnm), inače najviši vrh BiH. Do samih litica Maglića, koju od samog početka karakterište nagib terena, vodi uska staza, vremenom napravljena od stopa planinara. Prilikom uspona, povremeno krušeljav teren kroz nekoliko sipara, ne predstavlja veći problem.

Dok Dule i Kosta, poput Save Kovačevića i Koče Popovića, jure ka vrhu, ja nakon pola sata hoda (uz dobar tempo) počinjem ličiti na tifusara iz 1943. godine. U pomoć priskače Dijana, koja sa crvenom maramom i tzv. Che Guevara kačketom podsjeća na Siliju Sančez iz Kubanske revolucije. Uz konstantne Dijanine motivacione poruke, „nekako“ uspijevam doći do litica, od kojih do vrha, a na nekoliko mjesta, postoji sajla koja mnogo pomaže da se sa sigurnošću prebrodi strmi i krušeljavi teren.

Nakon 2h i 10 minuta stižemo do vrha. Kratko se zadržavamo, uživajući u pogledu na Pivske planine, Volujak, Zelengoru, Durmitor, djelove Pivskog jezera, Trzivku, Trnovački Durmitor. Ubrzo nastavljamo dalje prema Velikom Magliću (tzv. crnogorskom Magliću 2388mnm), do kojeg put vodi preko grebena prekrivenog travom. Cilj nam je vidikovac iznad Trnovačkog jezera, pa bez pravljenja pauze na našem Magliću, nastavljamo preko zaravni toliko pitome da u blizini jednog izvora (na oko 2150mnm) zatičemo krave na ispaši. Pauzu pravimo na vidikovcu iznad Trnovačkog jezera, simbola zaljubljenih, koje plijeni svojim interesantnim oblikom i bojama.

Kao po planu, povratak smo planirali istim putem odakle smo i došli. Uz kratko zaobilaženje Velikog Maglića, vraćamo se na teritoriju BiH, te uz blag uspon, ponovo penjemo najviši vrh susjedne zemlje. Bez puno zadržavanja, krećemo ka najzahtjevnijem dijelu današnje ture – spusta sa Malog Maglića na Prijevor. Ono što prilikom uspona nije predstavljalo problem, sada naročito dolazi do izražaja: klizavi sipar umnogome je otežavao spust, pa je opreznost postala ključna. Iako korisna, sigurnosna sajla na Magliću se ne nalazi u baš dobrom stanju. Ono što primjećujem prilikom spusta, jeste to da ista na pojedinim mjestima nije prilagođena spustu, dok na pojedinim jako strmim i nestabilnim mjestima je i nema. Takođe, na nekim mjestima je jako labava ili oštećena, pa se na nju i ne možemo u potpunosti osloniti. Za nas (čitajte: mene) sa viškom kilograma, spasonosni su opet bili Dijanini savjeti.

Kad smo stigli na prevoj, kao nagradu za uspješan uspon i spust, imali smo uživati u sutonu. Poslednji sunčevi zraci davali su oker boju okolnim vrhovima, dok je po koji oblačić na istoku bio ornament na mozaiku plavetnila.

Iako smo se ponadali da ćemo stići posjetiti spomenik na Tjentištu i vodopad Skakavac, noć nas je uhvatila prilikom vožnje kroz prašumu Perućica. Neka upravo to i bude motiv više da ovaj kraj u dogledno vrijeme ponovo posjetimo.

Planina Maglić i Nacionalni park „Sutjeska“ – sigurno da u ovim krajevima nema ljepšeg mjesta, a da se na njemu odigrala tako velika bitka kao što je ona 1943. godine. Još se čuje odjek koraka po kamenju hercegovskom...

Čestitike i Ivoni i Novljanki Dijani na odličnoj odrađenoj turi.

P. S. Planina uvijek pokaže koliko su granice imaginarne.

Tekst: Miloš Perišić

Fotografije: Miloš Perišič i Dušan Kaluđerović